TOPIC TURIZAM: Hoteli, apartmani, krstarenje, Hrvatska, Dalmacija, Istra, Kvarner

Republika Hrvatska

Hrvatska je srednjoeuropska zemlja, zemljopisno smještena na raskrižju putova za Srednju Europu i Sredozemlje. Hrvatska graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Italijom (morska granica).

Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika (2001). Glavni grad je Zagreb (779.145 st.). Kopnena površina iznosi 56.542 km², a površina teritorijalnog mora 31.067 km².

Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospić (sjedište najveće Hrvatske županije), Šibenik, Slavonski Brod, Mali Lošinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad) te Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj).

Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe položaj u sjevernom umjerenom pojasu.

Prosječna temperatura u unutrašnjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.

Hrvatska se kultura zasniva na trinaeststoljetnoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova.
Hrvatska je svjetskoj baštini dala mnoge velikane: od književnika, glazbenika, slikara, kipara i arhitekata do znanstvenika, filozofa, sportaša i ratnika.

Kao najvažnije velikane koje su ostavili dubok trag u hrvatskoj povijesti moramo napomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivu Andrića u književnosti te Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke u kemiji.

Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Meštrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina, mnogo značajnih izumitelja poput Slavoljuba Eduarda Penkale – izumitelja mehaničke olovke, Nikole Tesle – izumitelja generatora izmjenične struje, transformatora i okretnog magnetskog polja, Fausta Vrančića – izumitelja padobrana, Ivana Lupis-Vukića – izumitelja torpeda, znanstvenika poput Ruđera Boškovića, Dragutina Gorjanovića Krambergera te Andrije Mohorovičića, mnogo

pjesnika i pisaca poput Ivane Brlić-Maružanić, Marina Držića, Ivana Gundulića, Miroslava Krleže, Marka Marulića, Ivana Mažuranića, te sjajnih sportaša poput Dražena Petrovića, Krešimira Ćosića, Mirka Filipovića, Gorana Ivaniševića, Janice Kostelić.

Dalmacija ili Južno hrvatsko primorje izdužen je primorski pojas, oko 400 km dužine i do 70 km širine u središnjem dijelu. U prostranijem sjeverozapadnom dijelu omeđen je planinskim nizovima Velebita, Dinare i Kamešnice, dok je prema jugoistoku prirodna međa manje izrazita i nalazi se u neposrednom zaleđu priobalnog pojasa.
Prostire se na površini od oko 11 960 km² ili na oko 21% površine Hrvatske, a tu je 2001. živjelo oko 855 000 stanovnika, ili 20% populacije Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je niža od prosjeka za Hrvatsku - 71,5 st./km² (Hrvatska: 78 st./km²).

Preuzeto s http://hr.wikipedia.org

IMPRESSUM – OPĆI Uvjeti poslovanja – FAQ